Samoučinkovitost

Samoučinkovitost – osnova unutarnje motivacije i otpornosti

Koncept samoučinkovitosti (self-efficacy) kojeg je razvio Albert Bandura, označava uvjerenje da pojedinac ima sposobnosti da uspješno izvrši zadatke i nosi se s izazovima.

Samoučinkovitost nije isto što i samopoštovanje (self-esteem), iako su blisko povezani: samoučinkovitost se odnosi na uvjerenje u konkretne sposobnosti djelovanja, dok je samopoštovanje širi osjećaj vlastite vrijednosti.

Ključni izvori i mehanizmi jačanja vjere u sebe

Bandura navodi četiri glavna izvora koji doprinose razvoju samoučinkovitosti: (1) iskustva uspjeha (mastery experiences) – ona najjače jačaju vjeru u sebe, jer pokazuju da smo već prevladali izazove; (2) modeliranje ili učenje promatranjem drugih (vicarious experiences) – kad vidimo osobe slične sebi koje uspijevaju, povećava se naša mogućnost da i mi vjerujemo da možemo; (3) verbalna uvjeravanja (social persuasion) – podrška, ohrabrenje, povratne informacije; (4) emocionalna i fiziološka stanja – stres, tjeskoba mogu smanjiti vjeru u sebe, dok dobro psihofizičko stanje može pomoći.

Vjera u sebe i mentalno zdravlje

Brojna istraživanja pokazuju da visoka razina samoučinkovitosti i vjere u sebe pridonosi većoj otpornosti na stres, smanjenju tjeskobe i depresivnih simptoma, te boljoj sposobnosti suočavanja s neizvjesnošću. 

U obrazovanju, akademska samoučinkovitost je jedan od najjačih prediktora uspjeha – studenti koji vjeruju da mogu učiti, nadvladati izazove, obično i postižu bolje rezultate. Također, u adolescenciji, visoko samopoštovanje i vjera u sebe djeluju kao faktori zaštite – smanjuju rizik od anksioznosti, depresije i problema s pažnjom tijekom vremena.

Kako graditi vjeru u sebe

Prvo, važno je postavljati male, ostvarive ciljeve koji omogućuju iskustvo uspjeha – svaki korak prema cilju, ma koliko malen, hrani vjeru u sebe.

Drugo, pronalaziti uzore – osobe koje su prošle sličan put i pokazale da je moguće (modeling).

Treće, poticati se verbalnim podrškama – razgovorima, afirmacijama, ali i izborom okoline koja podržava i vjeruje u nas.

Četvrto, raditi na emocionalnoj regulaciji – učiti strategije suočavanja sa stresom, brigom, tjeskobom, jer negativna emocionalna stanja mogu narušiti vlastitu percepciju sposobnosti.